MOŽE LI STRES BITI NAŠ SAVEZNIK?!

Stres je moguće definirati kao fiziološki i psihološki odgovor organizma na situaciju koju procjenjujemo ugrožavajućom. Ponekad je situacija možda jednostavna ili objektivno savladiva, no mi je u tom trenutku percipiramo preteškom, prezahtjevnom i da prelazi naše mogućnosti i kapacitete, naprosto nam je previše. Svatko od nas u datoj situaciji bira mehanizam suočavanja koji je do tog trenutka svog života na osnovu svojih iskustava izgradio. Često se naša reakcija događa brzo, potpuno spontano, da nam se ne čini da išta izabiremo, nego automatski djelujemo. Ono što se najčešće događa jeste borba ili bijeg, ovisno o tome koji je uzrok stresa u pitanju i koliko smo trenutno spremni na stresnu situaciju koja se pojavila. Organizam se prirodno automatski pokušava zaštititi i što prije pobjeći iz novonastale situacije ili je pokušati pobijediti tako da ga ne ugrozi. Odgovor na stres zna biti takav da nas situacija potpuno preplavi, zaustavi, da nismo u stanju odgovoriti i da se osjećamo zaleđeno.

Kada nam se dogodi stresna situacija, naša vidljiva i nevidljiva emotivna reakcija je često strah, ljutnja, tuga, osjećaj preplavljenosti i sl. Kako su emocije i tijelo povezani često tada osjećamo znojenje dlanova, drhtanje, ubrzani rad srca ili povišeni tlak. Mnogi ljudi u situaciji kad su nervozni ili tužni će reagirati šutnjom ili plačem, netko drugi će reagirati nelagodom, nervoznim smijuljenjem ili ubrzanim govorom, netko će vikati i jako gestikulirati, netko će pobjeći bez riječi... Dakle, iako nam se svima događaju slične ili iste stresne situacije, naše reakcije se razlikuju jer ovise o nama samima.



U današnjem modernom vremenu stres je neizbježan, izbjegavanje stresnih situacija je nemoguća misija, stoga ono što ima smisla jest mijenjanje svog odnosa prema stresu, jačanje i izgrađivanje psihofizičke otpornosti na stres.

Stres sam po sebi nije uvijek i samo negativan, ono što je opasno je dugoročna izloženost stresu koja može štetiti zdravlju ako nemamo adekvatne načine za suočavanje i za opuštanje. Postoje osobe koje biraju stresne poslove jer vjerojatno vole dinamiku, izazove, energičnost i adrenalin koje ti poslovi nose sa sobom. Društvu su ti ljudi i poslovi često važni. Zahvalni smo na liječnicima, vatrogascima, policajcima, kontrolorima leta, pilotima, vozačima i mnogim drugim zanimanjima koji svakodnevno riskiraju svoje živote, koji spašavaju i čuvaju naše živote…

Ono čemu je važno posvetiti i obratiti pažnju jeste kako očuvati svoje mentalno i tjelesno zdravlje. Bez obzira koji i kakav posao radimo važno je povremeno uzeti predah i uložiti neko vrijeme u vlastiti oporavak. Ukoliko se to ne dogodi, naše će tijelo samo uzeti predah, često u obliku bolesti zbog pada imuniteta ili će u trenutku predaha nakon duge izloženosti stresu naš imunitet biti narušen jer će doći do neravnoteže hormona (adrenalina i kortizola) koji se luče kad smo pod stresom i koji nas čuvaju u stresnim situacijama.



Stres je svakako i naš saveznik, on čuva naše tijelo kad se nalazimo u stresnim situacijama, on nas mobilizira, potiče, usmjerava i zahvaljujući njemu, ostvarujemo rezultate. Usmjeravajući ga i kontrolirajući svoju izloženost stresu, uz povremene češće predahe, stres nema velikih štetnih učinaka, već nam pomaže da se realiziramo u svojoj svakodnevici, na poslu i u privatnom životu.

Zahtjevne životne situacije mogu nas motivirati u pronalaženju novih znanja i vještina koje nam otvaraju nove perspektive i mogućnosti nošenja sa stresom, mogu nam također uljepšati život, dati mu novi smisao, novu ljepotu i boju. Evo nekih zanimljivih, čak zabavnih likovnih prijedloga.

Svakako ima smisla u svoj život uključiti kontakt s prirodom, šetnje, posjete šumama, nacionalnim parkovima, planinama, rijekama, jezerima, plažama, izlete s prijateljima, s obitelji ili sami ukoliko se tako osjećamo i želimo se posvetiti sebi i svom oporavku. Možda je dobra ideja pročitati neku novu zabavnu, zanimljivu knjigu, slušati glazbu koju volimo i koja nas veseli ili nas podsjeća na neka sretna i opuštena vremena. Možda se možemo okušati u slikanju, pjevanju, plesanju, pisanju pjesama, priča i romana, pisanju o tome kako se osjećamo, što volimo a što ne volimo, bez razmišljanja o umjetničkoj vrijednosti i značenju, nego u interesu našeg emocionalnog zdravlja i rasterećenja. Sigurno je korisno i važno u svoj dan, tjedan, mjesec uključiti tjelovježbu. Ponuda je velika i bez obzira da li se odlučimo za odlazak u teretanu, trčanje, pilates, plivanje, yogu, sasvim je sigurno kako pozitivni efekti na duh i tijelo neće izostati.



Tehnike za opuštanje i relaksaciju kojih svakim danom ima sve više u ponudi mogu biti značajan alat koji će nam omogućiti kvalitetnije svakodnevno nošenje sa zahtjevima poslovnog i privatnog života. Autogeni trening, vizualizacija, progresivna relaksacija mišića, hipnoza, Tai chi, masaža, mindfulness, molitva, meditacija i mnoge druge, a dobrobiti su brojne i znanstveno dokazane poput normalizacije rada srca, smanjenje krvnog tlaka, normalizacija disanja, povećanje krvnog protoka kroz mišiće, smanjenja mišićne napetosti i kroničnih bolova, poboljšanja koncentracije, ublažavanja ljutnje i frustracije, povećanja samopouzdanja…

Stres - nastavak